Habsburzi i Hrvati (Neven Budak, Mario Strecha, Zeljko Kruselj)

Habsburzi su se na politickoj pozornici Europe pojavili nekoliko stoljeca prije no što su stupili u dodir s Hrvatima. Poceci povijesti njihova roda obavijeni su velom tajne, pa su vec u srednjem vijeku nastale mnoge legende koje su pretke Habsburga trazile cak u davnoj rimskoj starini.
Jedna je od njih pripovijedala da im je rodak bio Gaj Julije Cezar, vladar koji je postavio temelje Rimskom Carstvu; druga im je pripisivala srodstvo s rimskim rodom Pierleonija, od kojega su potjecali papa Grgur I. Veliki i sv. Benedikt, osnivac benediktinskog reda; treca je njihovo podrijetlo vezivala uz Franke i njihovu vladarsku kucu Karolinga, ciji je najslavniji predstavnik bio Karlo Veliki, obnovitelj Rimskog Carstva u Zapadnoj Europi.
Sve te legende imale su iste ciljeve: dokazati veliku starost habsburškog roda i povezati ga s istaknutim osobama koje su se proslavile ne samo velikim politickim uspjesima, nego i svojom sve-tošcu i zaslugama za razvoj kršcanstva i Katolicke crkve. Slicnim su se legendama u srednjem vijeku i u vrijeme renesanse sluzili i mnogi drugi velikaški rodovi diljem Europe, pa tako nisu bile strane ni hrvatskim plemicima koji nisu bili zadovoljni svojim "obicnim domacim" podrijetlom. Krcki su knezovi, primjerice, tridesetih godina 15. stoljeca od pape Martina V. dobili odobrenje da se koriste imenom i grbom rimskog roda Frangipanija, te su u Hrvatskoj postali poznati kao Frankopani, a goricki i vodicki knezovi Babonici dicili su se toboznjim srodstvom s rimskim Orsinijima.

  • ISBN: 953-6979-12-8
  • UDK: 93/99
  • Izdavac: Srednja Europa
  • Godina: 2003.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 212

Cijena: 153,00 kn

Informacije o knjizi skopiyovanan s web stranice www.ljevak.hr i objavljen na našoj web stranici se upoznali čitatelje.