Radnja romana odvija se u 9. stoljecu, u vrijeme solunske brace Konstantina (Cirila) i Metoda. Središnji lik romana je Konstantin Filozof, tvorac novog pisma glagoljice u cije znakove je pohranjena ne samo slovna nego i brojevna i simbolicka vrijednost. Inspiraciju za glagoljicu Konstantin je pronašao u igri mlin, igri koju je od djetinjstva igrao posvuda… Kao što konstruiranjem rozete i njezinim razlicitim iscrtavanjima, kojima je i izveo glagoljicka slova, Konstantin potvrduje vaznost kombinatorike, tako i roman u cjelini, strukturom sastavljenom po numerickim vrijednostima glagoljickih slova, gdje se svako poglavlje otvara jednim slovom, potvrduje vaznost igre kao takve.
Radnja romana odvija se u Carigradu, Kersonu, Moravskoj, Dalmaciji, Veneciji i Rimu. Zivotnu pricu Konstantina Cirila, iz razlicitih kuteva i na razlicite nacine, osvjetljuju cetiri pripovjedaca (Metod, carica Teodora, Anastazije Bibliotekar i hrvatski knez Mutimir).
Prvo poglavlje („Jedinice Metodova dnevnika”) oblikovano je kao dnevnik Konstantinova brata Metoda – u njemu se otkriva Metodov pogled na mladeg brata, obiljezen brigom i ljubavlju, sjecanja na dane djetinjstva u obitelji i igri, na Konstantinovu nadarenost i posvecenost potrazi za znanjem i istinom, kao i njegova opsjednutost Sofijom, djevojkom koja mu se privida…
U drugom poglavlju („Desetice carice Teodore”) pripovjedac je Teodora. Tu saznajemo o Konstantinovim misijama Saracenima i Kazarima, upoznajemo obicaje tih naroda, baš kao i samu Teodoru, bizantsku caricu, njezinu obitelj te prilike na Magnaurskom dvoru. Osim što je razlomljena mnoštvom najdubljih osjecaja – ljubavlju, krivnjom, boli, neshvacenošcu, razocaranjem – prema pokojnom muzu Teofilu i djeci, cetirima kcerima i sinu, Teodora otkriva i osjecaje za koje dotada i nije znala da postoje – one prema Konstantinu Filozofu. Osim ceznje i njeznosti koju osjeca prema njemu, u Konstantinu ujedno prepoznaje svog tragicno preminulog prvorodenog sina, takoder Konstantina.
Trece poglavlje, „Stotice Anastazija Bibliotekara” odvijaju se u Rimu, u vrijeme stvaranja legende o Konstantinovoj kršcanskoj misiji u Kersonu. Radi pisanja Italske legende, Anastazije upoznaje Konstantinovu osobnost te je tijekom svakodnevnih razgovora dalje prenosi mladom Ivanu Arhidakonu… Anastazija upoznajemo u njegovoj nerazdruzivoj starackoj povezanosti s mackom Acuteom.
„Tisucice jednog Gebalima“, završno poglavlje, predstavljaju hrvatskog vladara Mutimira u razgovoru sa sinom Tomislavom, buducim hrvatskim kraljem. Tomislav u glagoljici, baš kao i Konstantin, takoder otkriva igru mlin te, sricuci glagoljicka slova, uziva u njihovoj igrivosti i neponovljivosti… Time glagoljica, uza sve drugo, postaje i glavnim likom romana AZ.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dodijelila je nagradu za najviša znanstvena i umjetnicka dostignuca u Republici Hrvatskoj za 2010. godinu iz podrucja knjizevnosti autorici Jasni Horvat upravo za ovaj roman.
- ISBN: 978-953-303-069-2
- UDK: 886.2-3
- Biblioteka: Otvorena knjiga
- Izdavac: Naklada Ljevak
- Godina: 2009.
- Uvez: tvrdi
- Jezik: hrvatski
- Broj stranica: 247
- Format: 14,00×21,50 cm
Cijena: 125,10 kn