Barokna arhitektura (Katarina Horvat Levaj)

BAROKNA ARHITEKTURA:

– više od 712 stranica

– više od 600 slikovnih priloga

– kapitalno djelo o baroknoj arhitekturi podijeljeno na sakralnu i profanu arhitekturu

– namijenjeno povjesnicarima umjetnosti, povjesnicarima arhitekture, arhitektima, studentima i široj kulturnoj javnosti

O DJELU

U knjizi Barokna arhitektura obradena je sakralna, reprezentativna stambena i javna te fortifikacijska arhitektura. Studija predstavlja sintezu dosadašnjih spoznaja, ali i rezultat višegodišnjih znanstvenih istrazivanja autorice – terenskih i arhivskih, kao i onih komparativnih u susjednim drzavama, srednjoeuropskim i mediteranskim.

Grada je sistematizirana kronološki po regijama te tipološki po vrstama arhitekture – sakralne i profane – a svaka je grupacija spomenika prezentirana u svom prostorno-urbanistickom i povijesnom okviru.

Posebno tezište analize i sinteze jest istrazivanje ishodišta tipologije i stila, koja se uslijed tadašnje gospodarske i politicke situacije te teritorijalne podijeljenosti Hrvatske nalaze izvan njezinih granica, jednako u srednjoeuropskom kao i u mediteranskom krugu, odnosno u znacajnim kulturnim centrima poput Rima, Venecija, Graza i Beca. No, istodobno regionalna podvojenost na kontinentalnu i jadransku Hrvatsku, dosada uobicajena u našoj strucnoj literaturi, prevladana je medusobnom tipološkom i stilskom komparacijom arhitekture na cjelokupnom hrvatskom teritoriju.

Uz razmatranje afirmacije dominantnog baroknog stila i njegove periodizacije na ranu, zrelu i kasnu fazu, u knjizi je valorizirana paralelna pojava drugih stilova – gotike, renesanse i manirizma u 17. stoljecu, te rokokoa i klasicizma u 18. stoljecu. Prikazani su takoder novi rezultati u pogledu istrazivanja udjela pojedinih europskih arhitekata u formiranju hrvatske barokne arhitekture te prihvacanja njihovih utjecaja u domacim krugovima narucitelja i graditelja. Uz nove spoznaje o okolnostima i vremenu nastanka pojedinih arhitektonskih spomenika, reinterpretirana je njihova dosadašnja valorizacija u hrvatskom i europskom kontekstu, što je ujedno i glavni znanstveni doprinos knjige u odnosu na postojecu strucnu literaturu.

Tekst od 500 stranica pracen je brojnim ilustracijama – reprezentativnim fotografijama u boji, arhivskim i grafickim prikazima te arhitektonskim nacrtima najkvalitetnijih gradevina. Za ovu monografiju izvršena su nova fotografska i arhitektonska snimanja, te je nabavljena, dosada dijelom nepoznata, atraktivna arhivska grada iz zemlje i inozemstva. Knjiga je opremljena popisom izvora i literature te kazalom i sazetkom na stranom jeziku.

ZNACAJ KNJIGE BAROKNA ARHITEKTURA

Mnoga razdoblja nemaju odgovarajucu sintezu koja obuhvaca odrednice stilskog razdoblja. To nije slucaj s arhitekturom baroka, koje je jedno od najznacajnijih stilskih razdoblja na tlu Hrvatske. Razvoju barokne arhitekture pridonijeli su narucitelji umjetnosti, biskupi, crkveni redovi, drzavne institucije, komunalne uprave, feudalni veleposjednici. Barokna arhitektura zazivjela je na tlu Hrvatske, a danas nas na nju podsjecaju umjetnicki kvalitetni dometi koji su prikazani na više od 600 fotografija, shematskih prikaza i skica. Ova monografija prezentira baroknu arhitektonsku baštinu nastalu na tlu Hrvatske tijekom 17. i 18. stoljeca. Hrvatska kao „predzide kršcanstva“ bila je na razmedi talijanskog baroka s jedne te srednjoeuropskog baroka s druge strane. To je pridonijelo da se na tlu Hrvatske razvije osebujni pluralizam sa zajednickim stilskim okvirom, a odredile su ju i povijesne prilike u kojima arhitektura nastaje. Ovo kapitalno djelo, koje sadrzi više od 712 stranica o baroknoj arhitekturi, podrzalo je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.

O AUTORICI

Katarina Horvat-Levaj rodena je u Zagrebu, diplomirala povijest umjetnosti i arheologiju te magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveucilišta u Zagrebu. Znanstveno se usavršavala na Sveucilištu u Padovi. Od 1982. zaposlena je u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, gdje sada djeluje u zvanju znanstvene savjetnice kao voditeljica znanstveno-istrazivackog projekta "Arhitektura i urbanizam Hrvatske od 16. do 18. stoljeca – ishodišta i kontekst". U sklopu znanstvenog programa Instituta, radila je na nizu tema vezanih uz arhitekturu i urbanizam ranoga novog vijeka na podrucju cijele Hrvatske, a posebno Dubrovnika. Za medunarodni projekt "Museum with no Frontiers. Discover Baroque Art" prezentirala je hrvatsku baroknu arhitekturu. Sudjeluje na izlozbenim projektima (Galerija Klovicevi dvori, Dubrovacki muzeji) te na izradi konzervatorskih studija za obnovu arhitekture i revitalizaciju naselja.

Urednica je publikacija iz serija: "Umjetnicka topografija Hrvatske" i "Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti". Predaje u naslovnom zvanju izv. prof. na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveucilišta u Splitu, te na Doktorskom studiju Hrvatskih studija Sveucilišta u Zagrebu, povremeno i u inozemstvu (Sveucilište u Grazu). Mentorica je doktorandima na Filozofskom i Arhitektonskom fakultetu Sveucilišta u Zagrebu te na Filozofskom fakultetu Sveucilišta u Splitu.

Objavila je niz znanstvenih radova i knjiga. Za monografiju "Barokne palace u Dubrovniku" (2001.) nagradena je Drzavnom godišnjom nagradom za znanost, a za monografiju "Akademska crkva sv. Katarine u Zagrebu" (2011.) Godišnjom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnicka dostignuca u Republici Hrvatskoj te Godišnjom nagradom Društva povjesnicara umjetnosti "Radovan Ivancevic". Clanica je Nacionalnog vijeca za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (od 2014.).

  • ISBN: 9789533038582
  • Biblioteka: Povijest umjetnosti u Hrvatskoj
  • Izdavac: Naklada Ljevak
  • Godina: 2015.
  • Uvez: tvrdi s ovitkom
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 712
  • Format: 21×27 cm

Cijena: 440,00 kn