Dnevnik zaboravljene mladosti (Irena Vrkljan)

Pjesnikinja, prozaistica, radiodramaticarka, esejistica, prevoditeljica, Irena Vrkljan djeluje na hrvatskoj knjizevnoj sceni vec više od pedeset godina. Svoj uspješan knjizevni i umjetnicki put zapocela je u okviru generacije "Krugovaša", kojima pripada dobno i poeticki. Velikim i estetski respektabilnim opusom, od mladenacke nadrealisticke poezije do autobiografske proze prepoznatljiva narativnog rukopisa, Irena Vrkljan ugradila je svoj trajan doprinos u hrvatsku knjizevnost i kulturu.

Svojom najnovijom knjigom DNEVNIK ZABORAVLJENE MLADOSTI (1957.-1966.) Irena Vrkljan odvodi nas u vrijeme iznimne kulturne zivosti Zagreba, ali ujedno i teško vrijeme za nekoga tko je bio gradansko dijete, a nije bio u Partiji. Dnevnik zaboravljene mladosti Irene Vrkljan daje nam sliku jednog vremena, sliku jedne generacije i zenske misli, progovara o kraju iluzija, o ondašnjoj dominaciji muških stavova i velikom prijateljstvu s Melitom i Miljenkom Stancic, ciji je atelijer usprkos cestim polemikama o zivotu i umjetnosti bio jedini otok sigurnosti gdje je Irena mogla biti ono što je oduvijek bila i što danas jest – velika knjizevnica. Irena Vrkljan opisuje prijateljstvo i veliku simpatiju Bele Krleze prema njoj, diskusije i razgovore vodene na Gvozdu u Krlezinu domu.

Upoznat cemo mnogobrojna imena knjizevnosti i likovnih umjetnika: Marijana Matkovica, Marka Ristica, Nadu i Tonka Šoljana, Juru Kaštelana, Dinu Radojevica, Koku Tanaskovic, Picelja, Murtica, ljetovanja u Rovinju s filozofom Lefebvreom, gospodom Clarom Malraux, cija je kci najbolja prijateljica Francoise Sagan. Saznat cemo zašto je bila zabranjena Piceljeva izlozba, zašto su Murticevu izlozbu nakon njegova dolaska iz Amerike umalo proglasili zabranjenom!

Na stranicama Dnevnika Irena opisuje i svoj prekid sa Zvonkom Golubom, zaposlenje na televiziji, snimanje sjajnih filmova o našim knjizevnicima, odlazak u New York i Boston, posjet zadimljenim malim dvoranama New Orelansa, slušanje jazz sviraca i pjevaca, oduševljenje kreolskim bluesom, prisilno vracanje u Zagreb zbog sestrine bolesti, smrt oca, odlazak u Berlin.

U svojem Dnevniku Irena piše "o onima koje sam voljela, a ne o onima koji su mi štetili". Pisanje Irene Vrkljan uvijek je vezano uz temate ljubavi – ljubav kao odnos dvoje odraslih ljudi, ljubav kao odnos izmedu sestara, izmedu roditelja, izmedu roditelja i djece. Ljubav kao odnos prijateljstva, ljubav kao komunikacija. Kako sama Irena kaze: Zaborav je nešto protiv cega se borimo cijelog zivota, pa je i pisanje bitka za pamcenje.

Jer ono što je zapisano, nije zaboravljeno.

  • ISBN: 978-953-178-830-4
  • Biblioteka: Otvorena knjiga
  • Izdavac: Naklada Ljevak
  • Godina: 2007.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 127
  • Format: 14,00×21,50 cm

Cijena: 116,10 kn