Izabrana djela II (Petar Segedin)

Nakon Šegedinovih romana objavljenih u prvoj knjizi njegovih izabranih djelala, druga knjiga obuhvaca izbor pripovijesti iz Šegedinovih zbirki: Mrtvo more (1953), Na istom putu (1963), Orfej u maloj bašti (1964), Sveti vrag (1966), Izvještaj iz pokrajine (1969), Tišina (1982), Licem u lice (1987), Pricanje (1991) i Svijetle noci (1993). Knjigu je izdala Matica hrvatska, u Biblioteci Stoljeca hrvatske knjizevnosti.
  
O Šegedinovu djelu i njegovoj ulozi u hrvatskoj knjizevnosti opcenito, priredivac knjige, knjizevni povjesnicar i teoreticar Cvjetko Milanja napisao je sljedece: ‘Šegedin je inaugurator odredenoga proznog modela u poratnoj hrvatskoj knjizevnosti, modela egzistencijalisticke, intelektualisticke, esejisticke i psihoanaliticke proze, koja ce poslije biti cak nasljedovana (Jozo Laušic), te pripada samom vrhu hrvatske i europske knjizevnosti. Protiveci se normativnoj socrealistickoj estetici i njezinom simplificiranom, vulgarnom mimetizmu, inaugurirajuci time esteticku i knjizevno-kriticku metodu, on je stvarao poseban tip proze u nimalo povoljnim politickim, kulturnim i knjizevno-estetskim prilikama. Na taj se nacin eksplicitnom i imanentnom poetikom suprotstavljao vladajucem monistickom umu, dekonstruirajuci ga istodobno. Jednako je reagirao kao predstavnik angazirana intelektualca malog naroda kome je prijetilo povijesno utrnuce, bivajuci ujedno savjest i svijest svojega vremena, pa mu uz vrijednost treba priznati smjelost i hrabrost’.

‘Petar Šegedin (Zrnovo na Korculi, 1909 – Zagreb, 1998), hrvatski prozaist. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, radio kao profesor, zatim neko vrijeme u diplomaciji, a poslije u kulturnim ustanovama i kao profesionalni knjizevnik.
 
Ugled je stekao vec ranim romanima Djeca bozja, Osamljenici i Crni smiješak, u kojima napušta model tzv. socijalistickog realizma, ogranicavajuci fabulu i podredujuci je analizi stanja ljudske svijesti u kriznim situacijama, s naglašenim ozracjem tjeskobe, osamljenosti i teškoca u meduljudskoj komunikaciji.
 
Kasniji romani (Getsemantski vrtovi, Vjetar, Krug što skamenjuje) dalje razvijaju takvu tehniku, priblizavajuci se esejizmu i nekoj vrsti knjizevne filozofije, dok u zbirkama novela (Mrtvo more, Orfej u maloj bašti, Sveti vrag, Tišina, Licem u lice, Svijetle noci) prevladava gotovo psihoanaliticki diskurz prodora u najdublje slojeve motivacija ljudskih postupaka, ponašanja, mišljenja i usvajanja odredene ideologije. Zapazeni su mu i eseji i putopisi’ (Milivoj Solar, Knjizevni leksikon, str. 352). 
 
 

  • ISBN: 978-953-150-308-2
  • Biblioteka: Stoljeca hrvatske knjizevnosti
  • Izdavac: Matica hrvatska
  • Godina: 2011.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 680
  • Format: 14,00×20,00 cm

Cijena: 100,00 kn