Kako se kalio Majstor (Mihail Bulgakov)

“Moj je knjizevni portret dovršen, a to je ujedno i moj politicki portret. Ne mogu reci koliko se pravoga kriminala u njemu moze naci, ali molim sljedece: izvan njegovih granica ne treba traziti ništa. On je sasvim savjestan i pošten.”

MIHAIL BULGAKOV

Iz pisma Vladi SSSR-a, 1930.

Mihail Bulgakov je hrvatskome citateljstvu poznat ponajprije kao autor Majstora i Margarite – romana koji se kalio dvanaest godina (1928. – 1940.) i koji je nedavno proglašen jednim od najcitanijih ruskih romana svih vremena. Iako se spomenuti roman s pravom smatra vrhuncem pišceva opusa, treba istaknuti i to da je on tek logican nastavak autorovih knjizevnih veduta iz 1920-ih godina. Buduci da je Bulgakov obogatio rusku knjizevnost brojnim proznim i dramskim ostvarenjima (u moskovskim je krugovima pocetkom 1920-ih godina bio poznat kao ponajbolji moskovski feljtonist-humorist, a sebe je smatrao prije svega dramskim piscem), bilo bi uistinu nepravedno da njegova rana proza ostane u sjeni kultnoga romana. Kako se kalio Majstor je prva hrvatska antologija Bulgakovljeve rane proze (1919. – 1929.), u kojoj ce se naci i relativno nepoznati Bulgakovljevi feljtonski poceci s Kavkaza. Dobar dio rane Bulgakovljeve proze zastupljene u ovoj antologiji posvecen je postoktobarskim ratnim prilikama, tj. duhovnim, etickim i fizickim aspektima Gradanskoga rata. Taj ce ratni ciklus upotpuniti i Bulgakovljeve autobiografsko-lijecnicke price iz hvaljene zbirke Zapisi mladoga lijecnika, vrhuncem koje se smatra poluautobiografska pripovijetka o borbi s ovisnošcu – Morfij. Iako rodeni Kijevljanin, Bulgakov je bio izrazito moskvocentrican autor, što ce se pokazati i u satiricnome remek-djelu Psece srce, kao i u zivopisnim moskovskim feljtonima i kratkim pricama iz prvih godina NEP-a. Upravo ce se spomenutim djelima odraziti geniusloci nove sovjetske prijestolnice – Moskve, tj. njezin kameleonski karakter i oksimoronska priroda Leninova vremena (u kojemu se rada i nova ljudska vrsta – homo sovieticus). U posljednjoj proznoj cjelini antologije Bulgakovljeve rane proze, naslovljenoj Crni mag(što je zapravo naslov najranije verzije velikoga romana Majstor iMargarita), do izrazaja ce doci Bulgakovljev zajedljivo-groteskni humor kojim opisuje i sjaj i apsurd sovjetskoga modusa vivendi.

IVANA PERUŠKO

Mihail Afanas’evic Bulgakov (1891. – 1940.) bio je ruski knjizevnik, dramaturg i novinar. Rodio se u Kijevu, gdje je i odrastao i završio studij medicine. U vrijeme Gradanskoga rata triput je bio mobiliziran. Kao vojni lijecnik borio se na strani bjelogardijaca na Kavkazu (Vladikavkaz, Beslan, Grozni). Iako se danas smatra jednim od najznacajnijih i najtalentiranijih ruskih knjizevnika 20. stoljeca, Bulgakov je bio i jedan od najcenzuriranijih autora sovjetske scene. Afirmirao se kao vrhunski moskovski feljtonist i humorist ciju je mladenacku prozu, tj. kratki roman Kobna jaja (1924.), oduševljeno pozdravio Maksim Gor’kij. Knjizevnu je afirmaciju stekao romanom Bijela garda (1924. – 1925.) i dramom Dani Turbinovih (1926.) – jednim od omiljenih kazališnih komada Iosifa Stalina. Najvecu je slavu ipak stekao posthumno, po objavljivanju romana Majstor i Margarita(1966. – 1967.). Po njegovim se djelima (Kobnajaja, Psece srce, Zapisi mladoga lijecnika, Kazališniroman, Bijeg, Ivan Vasil’evic, Majstor i Margarita) danas snimaju filmske uspješnice i brojne televizijske serije.

  • ISBN: 978-953-303-636-6
  • UDK: 821.161.1-32=163.42
  • Biblioteka: Cicero
  • Izdavac: Naklada Ljevak
  • Godina: 2013.
  • Uvez: tvrdi s ovitkom
  • Jezik: hrvatski
  • Prevoditelj: Ivana Perusko
  • Broj stranica: 415
  • Format: 13,5×22 cm

Cijena: 161,10 kn