Kazneno procesno pravo (Goran Tomasevic, Davor Krapac, Stjepan Gluscic)

Valovi koje je podignula radikalna reforma hrvatskog kaznenog postupka, zapoceta donošenjem Zakona o kaznenom postupku u prosincu 2008. godine (ZKP/08; o novom zakonu v. radove za XXI. savjetovanje Hrvatskog udruzenja za kaznene znanosti i praksu; Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 2/2008), nisu se smirili niti u razdoblju od izlaska cetvrtog izdanja ovog udzbenika (listopad 2010.) do danas. Tim je zakonom napuštena stoljetna tradicija hrvatskog kaznenoprocesnog zakonodavstva (i njezina tripartitna konstrukcija prethodnog postupka u kojoj drzavno odvjetništvo ima funkciju kaznenog progona, istrazni sudac prikuplja dokaze, a obrana prisustvuje istraznim radnjama) i uvedena je drzavnoodvjetnicka istraga kao stozerni dio prethodnog postupka te su ojacane ovlasti i uloge drzavnog odvjetnika i policije. Ono od pocetka nije bilo uravnotezeno jacanjem prava obrane te sudskom kontrolom istraznog rada drzavnog odvjetništva i policije, kako pokazuju brojne analize naših autora u Hrvatskom ljetopisu za kazneno pravo i praksu br. 2/2011. To se nije moglo kompenzirati niti jacanjem proces nih garancija prava obrane u postupku pred optuznim vijecem i na raspravi pred prvostupanjskim sudom. Stoga je zakonodavac u navedenom razdoblju po novno posegnuo za svojim omiljenim instrumentom – nove liranjem zakonskih propisa i donošenjem novih, tzv. doticajnih zakona – da bi otklonio najvaznije prigovore i postigao bolji protok kaznenih predmeta od njihovog stvarnog pocetka u uredima drzavnih odvjetnika do okoncanja prvostupanjskog postu pka pred nadleznim sudom. Tako je npr. drugom novelom ZKP/08 od 1. VII. 2011. (NN 80/11) nastojao, osim manjih prak ticnih i redakcijskih izmjena, promijeniti u korist prava obrane i temeljnih ljudskih prava brojne odredbe (npr. o pravu na besplatnog branitelja, o pravu na uvid u spis predmeta, o pravu obrane na prisustvovanje dokaznim radnjama koje se provode na njezin prijedlog, o pravu na branitelja u postupku o izvanrednim pravnim lijekovima i dr.). Time je nastojao bolje pripremiti stupanje na snagu ZKP/08 za sve kaznene predmete, koje se, kako je bilo predvideno u odredbi njegova cl. 575., dogodilo 1. IX. 2011. Osim te zakonske novele, doneseni su još novi: Zakon o postupku oduzimanja imo vinske koristi (NN 145/10), Zakon o su dovima za mladez (NN 84/11) te politicki vrlo znacajan Zakon o nezasta rijevanju kaznenih djela ratnog profi terstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije (NN 57/11) cije se donošenje poklopilo s pokre tanjem kaznenih postupaka od strane USKOK-a protiv nekolicine visokih drzavnih duznosnika, ukljucujuci i bivšeg premijera drzave, zbog korupcije i zlouporabe sluzbenog polozaja (pa cak i stranke kojoj su pripadali zbog stvaranja tzv. “crnih fondova” za financiranje njezine djelatnosti).

Osim zakonodavceve aktivnosti, u navedenom razdoblju na podrucju kaznenog procesnog prava, bili su aktivni i visoki sudovi, u prvom redu Europski sud za ljudska prava i Ustavni sud Republike Hrvatske. Prvi je donio niz presuda protiv Republike Hrvatske u materiji clanaka 3., 5., 6. i 13. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (npr. presude u predmetima Mader c/a Hrvatske od 21. VI. 2011.; Šebalj c/a Hrvatske od 28. VI. 2011. u kojima je, na temelju svoje doktrine o pravu na branitelja iz predmeta Salduz c/a Turske utvrdio povrede clanka 3. i clanka 6. stavka 1. i 3. Konvencije, odnosno clanka 5. stavka 1. i stavka 4., te clanka 6. stavke 3. toc. c. Konvencije). Drugi je, osim serije svojih odluka u predmetima ustavnih tuzbi protiv pojedinacnih pravomocnih osuda u kaznenom postupku, u svojoj najnovijoj odluci U-I-448/2009 i dr. od 19. VII. 2012. (NN 91/12), kojom je pokrenut postupak ocjene ustavnosti u pogledu cak 43 odredbe ZKP/08 (i te su odredbe ukinute s odgodnim ucinkom odluke do 31. XII. 2013.) izrekao veci broj nacelnih primjedbi u odnosu na taj naš glavni izvor kaznenog procesnog prava te zakonodavcu odredio niz pozitivnih ustavnih obveza koje se ticu uklanjanja strukturalnih manjkavosti u normativnoj strukturi prethodnog postupka (cl. 2. st. 5. i cl. 217. st. 1. i 2. ZKP/08), uklanjanja manjkavosti u normativnom uredenju djelotvornosti prethodnog postupka (cl. 230. st. 3. do 5. ZKP/08) te uravnotezenja kaznenoprocesnog poretka “tako da do sljedno pociva na odredenim, preciznim i predvidljivim opcim pravilima, pri cemu sva odstupanja od tih pravila moraju ciniti jasno naznacene iznimke iz kojih je razvidna njihova ustavnopravna opravdanost, što se osobito tice kaznenih djela koja prijete organiziranom zivotu u zajednici i koja su po vezana s vaznim javnim interesom”. 
Sve te znacajne promjene traze azuriranje sadrzaja ovog udzbenika, cije je cetvrto izdanje rasprodano. Kao i ranija izdanja, ovaj je udzbenik namijenjen prvenstveno studentima, kao uvodnik u studij propisa o hrvatskom kaznenom postupku i institucijama kaznenog pravosuda. Osim toga, on bi trebao posluziti i ostalim citateljima koje zanima kazneno pravosude, poglavito onima medu njima koji osjecaju da je u kaznenom procesnom pravu i u kaznenom pravosudu uvijek potrebno traziti ravnotezu izmedu raison d’Etat na jednoj i ljudskih prava i sloboda na drugoj strani. Ta se prava i slobode, kako nas uci moto ove knjige, zbog drzavnog razloga nikada ne smiju ograniciti više nego što je to “nuzno u najmanjoj mjeri”. 
Niti ovo izdanje, kao i prethodno, ne bi bilo moguce bez svesrdne pomoci mo jih suradnika na Pravnom fakultetu u Zagrebu, profesorice Zlate Durdevic kao predstojnice Katedre za kazneno procesno pravo, docentice Elizabete Ivicevic Karas te asistenata Marina Bonacica i Zorana Burica. Oni su se pobrinuli za azuriranje teksta, predlazuci argumentirano što ce iz starog teksta izostaviti ili zamijeniti novim. Stoga su u velikoj mjeri zasluzni za knjigu koja je pred citateljem.

  • ISBN: 9789532341805
  • Izdavac: Narodne novine
  • Godina: 2012.
  • Uvez: meki
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 576
  • Format: 15×24 cm

Cijena: 199,00 kn