Kratke forme za dugo sjecanje (Emil Matesic)

Televizijska je grafika prešla dug put od staticnih telopa koji su inspiraciju nalazili u jeziku tehnickog crteza i pisma do suvremene digitalne animacije koja jednostavno nema granica, tj. to je tehnologija koja omogucuje SVE.

Trazeci kreativne oslonce u likovnim umjetnostima svih epoha, oslanjajuci se na nadrealisticke eksperimente sa slovima u zapisima pjesama, uzimajuci od ruskih avangardista, kraduci od svih oblika i trendova u grafickome dizajnu za tisak, autori televizijske grafike trazili su vla-stiti izraz i razvijali se paralelno s medijem i tehnologijom s kojom su radili. Od jednostavnih ilustracija sadrzaja, utjecaja metafizickog slikarstva, enformela, apstraktnog i lirskog ekspresionizma, kolaza, op arta, fotomontaza do cistih fotografija, televizijska je grafika pred milijunsko gledateljstvo donosila popularizirane inacice elitistickih likovnih trendova. Na pocecima televizije grafika ima mnogo znacajki tehnicki nemaštovitog i nekomunikativnog crteza, cesto je isprazna u sadrzaju, kaoticna u nacinu prezentacije u programu i proizvedena od autora koji nisu imali ni talenta ni edukacije za televizijski medij. S vremenom se pojavljuju autori (Martinis, Ivekovic, Roca, Ljubicic, Šutej, Mikulcic, Cepak i dr.) koji suvremeno promišljaju o zadacima i prilagodavaju se razvoju tehnologije dajuci svoj osobni autorski pecat, no iznad svega poštujuci zahtjeve masovnog medija. Slicno je bilo i s dugim usvajanjem racunalnih i digitalnih tehnologija – od jednostavnih grafizama do neovisno razvijenih koncepata neogranicenih mogucnosti što ih nudi ta tehnologija. Vaznost televizijskoga grafickog dizajna kao produzetka usvojenih nacionalnih ikonografija koje su u danim politickim trenucima zastupane na javnoj televiziji bila je izuzetna za uspostavljanje nacionalnog jedinstva u razdobljima krize. To se potvrdilo u razdoblju Domovinskog rata i osvita racunalne tehnologije na HTV-u, koja je posluzila kao idealan alat za vizualizaciju motiva na kojima se stvarala slika o jedinstvenoj ranjenoj naciji.

Špice i grafika na televiziji imaju kljucnu ulogu u stvaranju ID-a i prepoznatljivosti neke televizijske kuce. Graficki se standardi mogu prilagodavati sezonskim dogadajima i tako televiziji dati ulogu kucnog inventara koji ima gotovo identican zivot kao i njezini ljudski ukucani. Komercijalne televizije unijele su nuzno potrebnu svjezinu kako u sadrzaje tako i u grafike na nacionalnim televizijama te pokazale koliko je vazno imati ID koji koji bi trebao predstavljati osnovne strateške smjernice koje televizija treba pratiti.

Grafika je ujedno odraz vizualne kulture televizijske kuce, njezina vodstva i urednika koji tako pokazuju svoju suvremenost i smjer kojim zele voditi kucu. U kombinaciji sa špicama, scenografijom i sadrzajem emisija grafika svakoj televizijskoj kuci daje osobnost koja je treba izdvojiti od ostalih i tako joj osigurati mjesto na trzištu. Osobnost koja zraci kroz ljude koji proizvode i predstavljaju sadrzaje još je jaca i prepoznatljivija ako su i stil i sadrzaj grafika i špica prilagodeni strateškoj misiji koju pojedine televizije imaju u svojoj zajednici ili pred svojim dionicarima.

Televizijska je grafika odraz stanja u uredenim ili neuredenim društvenim zajednicama jer raznim sredstvima izrazavanja otvara, ili zatvara, našu svijest za pojedine sadrzaje i tako odreduje ritam kojim primamo pojedine poruke što ih za nas odabiru urednici ili, na koncu konca, vlasnici televizijskih kuca ili mreza. Proizvodnja svijesti i stavova u kojoj na taj nacin sudjelujemo osnova je suvremenog društva koje upravo na razlicitosti naših potreba zasniva svoju ekonomsku moc. Što je više razlicitosti, to je više potreba, to je više proizvoda koje trzištu treba isporuciti. Zbog tendencije prema površnosti, sazetosti i pojednostavljivanju informacija televizija je idealan medij za pretvaranje pojedinaca u grupe potrošaca. Grafika kojom se televizija koristi u tome procesu transformacije svijesti najcešce sluzi kao “okidac” i podsjetnik da je sadrzaj koji nas zanima na programu, tj. da je stiglo vrijeme za naše programiranje.
Pokušajmo zamisliti Mercedes, BMW ili Audi bez prednje maske ili drzavu bez zastave – otprilike tako izgledaju televizijska kuca i program bez kvalitetne grafike i IDentiteta.

  • ISBN: 978-953-7355-88-1
  • Biblioteka: Intermedia
  • Izdavac: Meandarmedia
  • Godina: 2011.
  • Uvez: meki
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 240

Cijena: 59,00 kn