Priredio: Vlaho Bogišic
Citajuci marginalije mozemo vidjeti zašto Krleza nije zastario. Krecuci se kroz vrijeme, poput svoga Petrice Kerempuha, on nas i zagrobno potice na oprez.
Sve što sam o enciklopedijskim jedinicama rekao ili napisao dalo bi se skupiti u pet ili šest knjiga. Ako se taj materijal jednoga dana objavi, onda ce se vidjeti kako sam reagirao na tekstove koji cine enciklopedijsku masu. Marginalije su, dakle, moje primjedbe ili zanovijetanja koje su vec strucnjaci pripremili, a one su takve naravi da se o njima argumentirano moze i diskutirati – kaze Krleza.
Krlezu prema enciklopedickome iskustvu nisu vodili tek pragmaticni razlozi – kulturna legitimacija i razina opce pismenosti, koliko oskudica uredenoga javnog ambijenta u kojem je djelovao, sve do manifestacije kulture lazi i namjernog, bezocnog izvrtanja cinjenica.
Nakon što je grada Krlezinih marginalija dokumentacijski predocena javnosti, ovo se izdanje pokušava vratiti autorovu pristupu varijacijskoga izbora naglasaka iz cjeline, koji pored njezina reflektiranja zadrzava retoricnost i dikciju integralnog predloška.
Enciklopedija u Krleze dolazi iz knjizevnosti. Proturjecja u koja bi zapadao kada je sa suradnicima stao razradivati alfabetare daju tekstu koji je pred nama, uz fascinantnu upucenost u mnoga podrucja, matematicku memoriju, izniman redaktorski talent i nedvosmislena kriticka uporišta, protocnost i ljepotu brevijara, paraf erudita, prije nego potpis enciklopedista.
„Krleza rastvara pragmaticnu situaciju ideološke pat-pozicije nastale iz liberalno-feudalne stare Europe (1914.) nakon krvavih „orgija Terora“. Promatrajuci svoju slavensku domovinu, Krleza uvida da su se sve katastrofe i sveukupni zamah Zapadne i Središnje Europe unaprijed zaoštrili i kao u gorucem ogledalu ostvarili. Krlezino razmišljanje o tim dogadajima povezano je, a cesto je i sam bio upleten u njih. On vidi i dozivljava Europu pocevši od juznoslavenske situacije, koja je, povijesno gledano, kroz stogodišnju borbu za samoodrzanje doslovce u biološkom smislu odredena na bojnim poljima osmansko-srednjoeuropskog sukoba i kasnije protiv nacionalne nadmoci i arhaicne zaostalosti. U dijalekticnim raspravama iznova provjerava svoj progresivni individualizam, koji se zahvaljujuci oštrini razmišljanja i bogatom iskustvu osobito uzdize iznad ideologije konformisticnih lijevih autora s Istoka i Zapada. Pjesnik nalazi tematsku parabolu za sebe, za svoja djela i za svoju zemlju, u stavu bogumila, cije su tajanstvene grobnice na pustim visoravnima nadzivjele burnu bosansku povijest. Pobunjenici protiv Istocne i Zapadne crkve, koje su inkvizitori i veleposjednici podjednako ugnjetavali, ujedno i usamljeni pretece europske reformacije, postavili su u cast svojim mrtvima spomenike svojih uvjerenja.“ Gerhard Fritsch (1964.)
O autoru:
Miroslav Krleza roden je 1893. u Zagrebu. Vec je svojim prvim knjigama iz doba društvene i kulturne krize potaknute Prvim svjetskim ratom dospio u središte javne pozornosti, da bi njegovo opsezno i raznovrsno djelo do kraja XX. stoljeca steklo status najvaznijega opusa hrvatske knjizevnosti. Ogledao se u gotovo svim zanrovima modernistickih poetika svoga doba, od avangardistickih drama (Kraljevo, Kolumbo) do romansirane društvene kronike (Zastave). U nizu naslova, nakon novelistickoga ciklusa iz domobranskoga zivota Hrvatski bog Mars izdvajaju se drame o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), romani Povratak Filipa Latinovicza i Na rubu pameti, pjesnicka zbirka Balade Petrice Kerempuha, polemicke i esejisticke knjige Moj obracun s njima i Deset krvavih godina, zapisi o putovanju Izlet u Rusiju i Davnim danima te fragmenti Dnevnika. Poticao je kriticko preispitivanje vrijednosti i mitova, zagovarajuci hrvatski kulturni izraz kao samorazumljiv i odrziv u zajednici slobodnih naroda. Od 1950. vodio je Leksikografski zavod, koji se poslije njegove smrti, 1981. u Zagrebu, po njemu i zove. Krleza je bio poticajan sugovornik, njegove se opaske pamte i prepricavaju, a u marginalijama se i sam stopio s ambijentom ciji sudbinski okvir, za razliku od svojih osporavatelja, nije poricao.
- ISBN: 9789533038803
- UDK: 821.163.42-4
- Biblioteka: Bookmarker
- Izdavac: Naklada Ljevak
- Godina: 2016.
- Uvez: tvrdi
- Jezik: hrvatski
- Broj stranica: 168
- Format: 14,5×21 cm
Cijena: 134,10 kn