Marginalije T. U. (Miroslav Krleza)

Priredio: Vlaho Bogišic

 

Citajuci marginalije mozemo vidjeti zašto Krleza nije zastario. Krecuci se kroz vrijeme, poput svoga Petrice Kerempuha, on nas i zagrobno potice na oprez.

 

Sve što sam o enciklopedijskim jedinicama rekao ili napisao dalo bi se skupiti u pet ili šest knjiga. Ako se taj materijal jednoga dana objavi, onda ce se vidjeti kako sam reagirao na tekstove koji cine enciklopedij­sku masu. Marginalije su, dakle, moje primjedbe ili zanovijetanja koje su vec strucnjaci pripremili, a one su takve naravi da se o njima argu­mentirano moze i diskutirati – kaze Krleza.

Krlezu prema enciklopedickome iskustvu nisu vodili tek pragmaticni ra­zlozi – kulturna legitimacija i razina opce pismenosti, koliko oskudica uredenoga javnog ambijenta u kojem je djelovao, sve do manifestacije kulture lazi i namjernog, bezocnog izvrtanja cinjenica.

Nakon što je grada Krlezinih marginalija dokumentacijski predocena jav­nosti, ovo se izdanje pokušava vratiti autorovu pristupu varijacijskoga izbora naglasaka iz cjeline, koji pored njezina reflektiranja zadrzava re­toricnost i dikciju integralnog predloška.

Enciklopedija u Krleze dolazi iz knjizevnosti. Proturjecja u koja bi za­padao kada je sa suradnicima stao razradivati alfabetare daju tekstu koji je pred nama, uz fascinantnu upucenost u mnoga podrucja, mate­maticku memoriju, izniman redaktorski talent i nedvosmislena kriticka uporišta, protocnost i ljepotu brevijara, paraf erudita, prije nego potpis enciklopedista.

 

„Krleza rastvara pragmaticnu situaciju ide­ološke pat-pozicije nastale iz liberalno-fe­udalne stare Europe (1914.) nakon krvavih „orgija Terora“. Promatrajuci svoju slaven­sku domovinu, Krleza uvida da su se sve katastrofe i sveukupni zamah Zapadne i Središnje Europe unaprijed zaoštrili i kao u gorucem ogledalu ostvarili. Krlezino raz­mišljanje o tim dogadajima povezano je, a cesto je i sam bio upleten u njih. On vidi i dozivljava Europu pocevši od juznoslaven­ske situacije, koja je, povijesno gledano, kroz stogodišnju borbu za samoodrzanje doslovce u biološkom smislu odredena na bojnim poljima osmansko-srednjoeurop­skog sukoba i kasnije protiv nacionalne nadmoci i arhaicne zaostalosti. U dijalek­ticnim raspravama iznova provjerava svoj progresivni individualizam, koji se za­hvaljujuci oštrini razmišljanja i bogatom iskustvu osobito uzdize iznad ideologije konformisticnih lijevih autora s Istoka i Zapada. Pjesnik nalazi tematsku parabolu za sebe, za svoja djela i za svoju zemlju, u stavu bogumila, cije su tajanstvene grob­nice na pustim visoravnima nadzivjele bur­nu bosansku povijest. Pobunjenici protiv Istocne i Zapadne crkve, koje su inkvizitori i veleposjednici podjednako ugnjetavali, ujedno i usamljeni pretece europske refor­macije, postavili su u cast svojim mrtvima spomenike svojih uvjerenja.“ Gerhard Fritsch (1964.)

 

O autoru:

Miroslav Krleza roden je 1893. u Zagre­bu. Vec je svojim prvim knjigama iz doba društvene i kulturne krize potaknute Prvim svjetskim ratom dospio u središte javne po­zornosti, da bi njegovo opsezno i raznovr­sno djelo do kraja XX. stoljeca steklo status najvaznijega opusa hrvatske knjizevnosti. Ogledao se u gotovo svim zanrovima mo­dernistickih poetika svoga doba, od avan­gardistickih drama (Kraljevo, Kolumbo) do romansirane društvene kronike (Zastave). U nizu naslova, nakon novelistickoga ciklu­sa iz domobranskoga zivota Hrvatski bog Mars izdvajaju se drame o Glembajevima (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda), ro­mani Povratak Filipa Latinovicza i Na rubu pameti, pjesnicka zbirka Balade Petrice Kerempuha, polemicke i esejisticke knjige Moj obracun s njima i Deset krvavih godina, zapisi o putovanju Izlet u Rusiju i Davnim danima te fragmenti Dnevnika. Poticao je kriticko preispitivanje vrijednosti i mitova, zagovarajuci hrvatski kulturni izraz kao sa­morazumljiv i odrziv u zajednici slobodnih naroda. Od 1950. vodio je Leksikografski zavod, koji se poslije njegove smrti, 1981. u Zagrebu, po njemu i zove. Krleza je bio poticajan sugovornik, njegove se opaske pamte i prepricavaju, a u marginalijama se i sam stopio s ambijentom ciji sudbinski okvir, za razliku od svojih osporavatelja, nije poricao.

  • ISBN: 9789533038803
  • UDK: 821.163.42-4
  • Biblioteka: Bookmarker
  • Izdavac: Naklada Ljevak
  • Godina: 2016.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 168
  • Format: 14,5×21 cm

Cijena: 134,10 kn