Ekološki feminizam je pokret koji svoj nastanak duguje kako feminizmu tako i sve raširenijem zanimanju za zaštitu okoliša, tzv. ekologizmu, a zasniva se na razmišljanju o podudarnosti izmedu središnjih teza ekologizma i feminizma, odnosno suprotstavljanju dominaciji nad prirodom i dominaciji nad zenama.
Ekofeminizam se kao pokret razlikuje od drugih feminizama time što naglašava potrebu za ocuvanjem okoliša kao temelja feministicke koncepcije svijeta, ali i time što uporište pronalazi u svojevrsnoj revitalizaciji kulta Majke Zemlje (Geja). Od ideja danas globalno raširenog pokreta dubinske ekologije razlikuje se pak time što uzrok degradacije okoliša i neravnopravnosti u društvu vidi u patrijarhalnom modelu strukturiranja moci u društvu. Prema teoreticarkama ekofeminizma zene nisu uzrokovale uništenje okoliša, vec su kao i priroda, stari narodi i kulture bile izlozene destrukciji, dominaciji i podcinjavanju.
Povijest ekofeminizma pocinje knjigom francuske teoreticarke Françoise d’Eaubonne "Feminizam ili smrt" iz 1974. godine. Françoise D’Eaubonne prva je upotrijebila kovanicu ekofeminizam u spomenutoj knjizi, a definirala ga je kao zenski potencijal za poticanje ekološke revolucije koja ce covjecanstvu osigurati opstanak na planetu Zemlji. Takva ekološka revolucija uspostavila bi nove spolne odnose izmedu muškaraca i zena, kao i nove odnose covjecanstva i Zemlje.
D’Eaubonnin termin preuzela je Mary Daly u knjizi "Gyn/ecology" iz 1978. godine. S obzirom na to da je ta knjiga bila izuzetno popularna, termin su preuzeli studenti i aktivistkinje. No, povjesnicari pokreta upozoravaju kako termin ekofeminizam ne treba po automatizmu povezivati s imenom Françoise D’Eaubonne jer se termin spontano poceo svugdje koristiti od sredine 70-ih godina prošloga stoljeca i to u smislu feministickoga pokreta koji se zalaze za mir i upozorava na ekološku cijenu razvoja znanosti, tehnologije i ekonomije
Prema rijecima recenzenata (prof.dr. Milivoj Solar, dr.sc. Suzana Marjanic), radi se o iznimno vrijednoj studiji, prvom cjelovitom hrvatskom prikazu ekofeminizma o tematici koja je u Hrvatskoj relativno nepoznata. Da ekofeminizam kao teorija i pokret nisu samo utopija, svjedoce neki, doduše usamljeni primjeri i u nas (npr. Kolegij na Zenskim studijima, Permakultura, proizvodnja zdrave hrane), koji upucuju na još nedovoljno iskorištene mogucnosti prakticnoga djelovanja i samorealizacije u podrucju razvoja ekopoljoprivrede i ekoturizma. No, cinjenica jest da ova problematika danas izaziva znatno zanimanje ne samo u sociologiji alternativnih pokreta nego i, osobito, u nekim suvremenim knjizevnim teorijama, u kulturologiji opcenito ali i u široj javnosti.
MV Info , 18.05.07
- ISBN: 953-7177-17-1
- Izdavac: Tim press
- Godina: 2007.
- Uvez: meki
- Jezik: hrvatski
- Broj stranica: 318
- Format: 14,00×20,50 cm
Cijena: 50,00 kn