Ogledi o jezicnoj pravilnosti (Ivo Pranjkovic)

U ovoj je knjizi okupljeno trideset uglavnom manjih priloga bilo o nacelnim bilo o prakticnim (savjetnickim) aspektima normiranja hrvatskoga standardnoga jezika. Neki se od njih, kao npr. prilog Temeljna nacela jezicne pravilnosti, ticu opcih nacela normiranja hrvatskoga jezika, pa i jezika uopce, a neki su posveceni pojedinim normama hrvatskoga standardnoga jezika (posebno pravogovornoj, pravopisnoj i leksickoj). Prethodno su svi ti prilozi bili objavljeni ili kao rasprave u casopisima odnosno zbornicima, ili kao prilozi tematskim raspravama odnosno okruglim stolovima, ili kao novinski clanci odnosno kolumne, ili kao recenzije odnosno prikazi. Najviše je priloga objavljeno u Maticinu Vijencu, vecinom u kolumni pod naslovom Nastavak slijedi. Kako su ti prilozi nastajali u razdoblju od 30 godina, od 1978. do 2008. godine, citatelji ce uociti i nešto razlika u autorovim gledanjima na normativisticku problematiku opcenito, a posebice na neke aspekte pravogovorne (osobito naglasne) norme.

Knjiga je podijeljena u tri dijela. U prvom dijelu (O jezicnoj pravilnosti i normama hrvatskoga standardnog jezika – nacelno) uglavnom je rijec ili o temeljnim nacelima jezicne pravilnosti uopce ili o nacelnim pitanjima pojedinih normi hrvatskoga standardnog jezika (pravogovorne, pravopisne i leksicke). Osim toga dva se priloga odnose na nazivoslovnu (terminološku) problematiku, dva na jezicnu situaciju u Bosni i Hercegovini nekad i danas, a jedan na povijest hrvatske normativistike. Drugi je dio (Norme hrvatskoga standardnog jezika u praksi) posvecen prakticnim (uglavnom savjetnickim) pitanjima vezanim za pojedine standardnojezicne norme, a treci (Osvrti) sadrzi raznolike osvrte pretezno posvecene publikacijama u kojima je rijec (i) o normativistickoj problematici.

Ovo je djelo osebujno po tome što autor normativistickim problemima pristupa, što i sam u predgovoru istice, kao strucnjak koji nije "poklonik jezicnoga normiranja, pogotovo rigidnoga i pogotovo leksickoga" te što o tim problemima prosuduje kao vrstan znalac i strucnjak za hrvatski (standardni) jezik uzimljuci u obzir najširi spektar cinjenica koje pri takvu prosudivanju valja uzeti u obzir. Ovo je djelo zanimljivo upravo stoga što je promišljanje o jezicnoj pravilnosti u mnogobrojnim savjetnicima, koje pišu strucnjaci i nestrucnjaci, veoma cesto upravo ono kojemu se Pranjkovic opire, tj. rigidno, cesto utemeljeno na uzimanju u obzir samo dijela kriterija, nerijetko "nategnuto", a ne svih kriterija koje bi trebalo uzeti u obzir kad se odlucuje o jezicnoj pravilnosti.  Stoga u usporedbi s drugim djelima o istom ili srodnom predmetu zasluzuje, u prvome redu zbog svoje izvornosti, visoko mjesto na ljestvici kojom bi se ocjenjivao doprinos promišljanju normativisticke problematike.
iz recenzije Lane Hudecek

Nije bez razloga što autor u uvodnome dijelu svoga rukopisa izlaze temeljna nacela jezicne pravilnosti. Za sve ono cime se u svome rukopisu bavi nalazi u njima i teorijsku i metodološku potvrdu. Promjene do kojih dolazi u hrvatskome standardnom jeziku smatra posljedicama promjena do kojih dolazi u sociolingvistickim realizacijama štokavskoga kao njegova sustava. Tako tumaci i pojavu pravila o mjestu silaznoga naglaska na nepocetnome slogu. Tu promjenu tumaci i prihvaca u skladu s polifunkcionalnošcu standardnoga jezika. Zasad je daje u kompetenciju razgovornoga funkcionalnog stila, ali nije protiv toga da s vremenom prijede njegove granice. U skladu s polifunkcionalnošcu standardnoga jezika tumaci i dvostrukosti i višestrukosti leksickih jedinica. Za nj je opravdana i uporaba linije uz uporabu crte, i uporaba grupe uz uporabu skupine, i uporaba komisije uz uporabu povjerenstva, i uporaba svojine uz uporabu vlasništva itd. S tim u vezi mislimo da su posebne pozornosti vrijedni njegovi pogledi na neologizme, tzv. barbarizme, provincijalizme i dijalektizme. U vezi s dijalektizmima primjerice prihvaca tezu da su oni u hrvatskome standardnom jeziku cinjenice štokavskoga, a ne kajkavskoga ili cakavskoga dijalekta.
iz recenzije Josipa Silica

  • ISBN: 9789532601046
  • UDK: 811.163.42’26
  • Biblioteka: Cetvrti zid
  • Izdavac: Disput
  • Godina: 2010.
  • Uvez: meki
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 208
  • Format: 16,00×20,00 cm

Cijena: 90,00 kn