Pricaj mi pricu 2 (Dubravka Miljkovic, Majda Rijavec)

Budi ono što jesi – vrlo je uobicajen savjet. Ima u tome nešto. Npr., glupo je ponašati se i odijevati kao da si ispod dvadeset ako si iznad pedeset. Medutim, isto je tako glupo odbijati (na)uciti engleski koji bi ti mogao trebati u poslu i nakon pedesete samo zato jer te to nitko nije tjerao kad si bio ispod dvadesete (ili samo zato jer više voliš trcanje). Ili drugi primjer: strogo se drziš onoga što jesi i kakav jesi pa ne popravljaš zube, ne depiliraš se i ne dezodoriraš. Naravno, uvijek se moze postaviti pitanje: a gdje su granice? Gdje normalno postaje nenormalno? Do koje mjere tjelesne preinake mogu povecati opce zivotno zadovoljstvo, a kada svojom pretjeranošcu postaju besmislene? Necemo se ovdje upuštati u odgovaranje na to pitanje; ovdje nas više zanima nešto drugo: koliko se mozemo preinaciti iznutra? I prema kojim to standardima? Oni vanjski su uglavnom jasni: kilogrami i centimetri; kilograma uglavnom manje, a centimetara – kako gdje.

Vec više od pedeset godina postoji prirucnik za mentalna oboljenja i zastranjenja: nema šanse da se tu i tamo u njemu ne pronadete, kao i svi ostali (pa zato necemo reci ni kako se taj prirucnik zove ni gdje ga mozete naci). Tek zadnjih nekoliko godina postoji i ono što bismo mogli nazvati prirucnikom za mentalno zdravlje. Naime, tim strucnjaka pod vodstvom Martina Seligmana i Christopera Petersona za nekoliko su godina "prevrnuli svaki kamen". Ne samo da su istrazili religijske i filozofske suvremene spise i tradiciju (konfucionizam, taoizam, budizam, hinduizam, judaizam, kršcanstvo, islam, starogrcke filozofe…), nego su posegnuli i u neke rubne izvore: Hallmarkove cestitke, naljepnice, osobne oglase, tekstove popularnih pjesama, grafite, Tarot karte, Pokemone i stanovnike Hogwartsa (škola Harryja Pottera!). Identificirali su pritom šest grupa temeljnih vrlina koje se cijene i koje su bile cijenjene u svim vremenskim razdobljima i svim kulturama, imaju moralnu vrijednost, tj. cijene se same po sebi a ne zbog mogucih posljedica koje proizvede, i pridonose osjecaju srece i zadovoljstva. To su: mudrost, hrabrost, humanost, pravednost, umjerenost i transcendentnost. U svrhu njihovog definiranja i mjerenja opisane su ukupno 24 osobine koje se mogu svrstati u neku od navedenih šest kategorija. Price smo u ovoj knjizi razvrstale imajuci u vidu upravo ove kategorije. Popisat cemo vam ovdje i osobine u okviru pojedine kategorije a detaljnije o njima i mogucnostima njihovog razvijanja mozete procitati u našim knjigama Tko su dobri ljudi – psihologija pozitivne osobe i Kako biti bolji – prirucnik iz pozitivne psihologije.

Dakle:

Mudrost i znanje: radoznalost, zelja za ucenjem, otvorenost uma, kreativnost, mudrost.

Odvaznost: hrabrost, upornost, integritet (iskrenost), vitalnost (uzivanje u zivotu, entuzijazam).

Humanost: velikodušnost, ljubav (prema drugima i dopuštanje drugima da nas vole), socijalna, emocionalna i osobna inteligencija.

Pravednost: socijalna odgovornost, poštenje i moralnost, sposobnost vodenja.

Umjerenost: samokontrola, razboritost, skromnost i poniznost, opraštanje i milosrde.

Transcendentnost: zahvalnost, nada i optimizam, humor i razigranost, poštovanje ljepote i izvrsnosti, duhovnost i religioznost.

Uzivajte u pricama, razmišljajte o njima, pricajte s njima i o njima.

Dubravka i Majda

  • Izdavac: IEP
  • Godina: 2011.
  • Uvez: meki
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 202
  • Format: 14×20 cm

Cijena: 81,00 kn