Prva hrvatskoglagoljska početnica 1527.


Već je Konstantin Ćiril, u osvitku slavenske prosvjete, 863. godine, kadje krenuo u misiju među Slavene u Moravskoj, sastavio pismo kojimje želio i htio prosvijetliti ne samo posvećenike oltara, nego sve ljude koji su prihvatili kršćanstvo kao novu životnu vrednotu. Napuštanje poganstva moralo bi, prema Ćirilu, biti izlazak iz mraka neznanja, a to se postiže poznavanjem pisma. Od Konstantina Ćirila potječu nazivi glagoljskih slova. U strogom poretku u kojemu ih je trebalo pamtiti po imenu, glagoljska slova govore o nužnosti poznavanja pisma: az buky vede glagoljgn: dobro jest živeti selo zemlji,… tj. ja koji znam pismena govorim (tvrdim) da je dobro (tj. časno, dostojno) živjeti na zemlji, itd.Cjelokupno nastojanje Ćirila i njegova brata Metoda sastojalo se u tome da – uz latinski i grčki jezik – slavenski jezik i narod bude ona snaga koja će konsolidirati uzdrmanu i raskoljenu Europu. Misao o prosvjećivanju u obojice Braće ne ide samo u dubinu, nego i u širinu. Poznavanje pisma smatrali su važnim civilizacijskim čimbenikom u budućem životu Slavena: ne samo knezova, monaha, popova, nego i ostalih slobodnih ljudi, a na slobodu svi imaju pravo. Ni Ćiril, naravno, kao ni njegov brat Metod, nisu tada s takvim revolucionarnim nastojanjem mogli uspjeti. Progon učenika koji je uslijedio nakon Metodove smrti 885. nije uništio ni ugasio najrevolucionarniju misao europskoga srednjovjekovlja, jer su raspršeni učenici nastavili djelo svoga Učitelja u Bugarskoj, Makedoniji i Hrvatskoj, a zatim po cijelom Balkanu i Rusiji…

  • Broj stranica: 30
  • Jezik: hrvatski
  • Godina izdanja: 2008
  • Uvez: tvrdi
  • ISBN/EAN: 9789530608436
  • Mjere proizvoda: 20,5×14 cm

Cijena: 79,00 kn