Revolucija i melankolija (Tatjana Jukic)

Tatjana Jukic analizira dugu povijest i razlicite aspekte odnosa revolucije i melankolije; posebno je zanimaju mjesta gdje se, u opisima te relacije, dodiruju knjizevnost, filozofija i psihoanaliza. Njezina studija polazi od primjera iz hrvatske knjizevnosti i pokazuje kako se u hrvatskoj knjizevnosti formiraju specificne konfiguracije politike i memorije. Istodobno, Jukic pokazuje kako sprega revolucije i melankolije opterecuje ne samo politicki projekt socijalizma i kulturnu povijest koju s njim povezujemo, vec i razlicita recentna tumacenja demokracije. Ova knjiga otvara stoga poziciju za kriticki pristup u kompleks koji, kako kaze autorica, poput sablasti kruzi i ne samo Evropom, a koji u nedostatku boljeg imena i s pritajenom strepnjom zovemo postsocijalizmom.

Zato je temeljno pitanje što ga autorica u ovoj knjizi postavlja sljedece: kako se pamti revolucija? Kako se i gdje formira kulturna memorija koja u sebe mora inkorporirati revoluciju kao specificno predznanje? Ako je revolucija specificno predznanje, kako se unutar kulturne povijesti formira memorija buducnosti? I, s tim u vezi: kako se pamti melankolija?

Jukic pokazuje da je za zahvat u takvu memoriju kulturnoj povijesti ali i filozofiji potrebna knjizevnost kao scena instrukcije. Knjizevnost je mjesto gdje se pamte melankolija i revolucija, i kompleksna sprega toga dvoga. Što znaci da kulturna memorija koja u sebe mora ukljuciti revoluciju kao specificno predznanje, a onda i kao stanovitu memoriju buducnosti, knjizevnost zahvaca onako kako Freud opisuje melankoliju: knjizevnost takvoj memoriji prijeti kao otvorena rana, i na sebe privlaci raspolozivu energiju sa svih strana.

Autorica ce to dokazati citanjem niza knjizevnih tekstova, objavljenih od 1950-ih do 1980-ih, kojima je u fokusu memorija kontaminirana melankolijom, revolucijom ili kompleksnim relacijama toga dvoga: tekstova Slobodana Novaka, Ivana Slamniga, Antuna Šoljana, Danila Kiša. Svaki od njih otvara kao scenu instrukcije, gdje se naziru uvjeti recentne kulturne i politicke povijesti, od Drugoga svjetskog rata naovamo. To je ujedno scena gdje, kaze Jukic, pocinje analiza postsocijalizma, uzme li se u obzir da je postsocijalizam, kako pokazuje njegov prefiks, prije svega neproradivi preostatak socijalizma nakon njegove smrti.

  • ISBN: 978-953-303-348-8
  • Biblioteka: Razotkrivanja
  • Izdavac: Naklada Ljevak
  • Godina: 2011.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 349
  • Format: 15,80×23,50 cm

Cijena: 152,10 kn