Sinjska alka (Stjepan Bekavac)

Sinjska alka
1715. – 2015.

Osnovne pojmove o Sinjskoj alki, mnogi su stekli citajuci Šimunoviceva „Alkara“, pripovijetku koja (kao i ostale Šimunoviceve pripovijetke) tematizira morlacki svijet i prostor Cetinske krajine ili Dalmatinske zagore, oslanjajuci se na narodnu predaju i folklornu gradu. U 106 godina postojanja, „Alkar“ je dozivio preko 200 izdanja. Jedrim jezikom i nacinom pripovijedanja svojega zavicaja, zivo, i slikovito, predocio je citateljima Sinjsku alku, onako kao ju i danas dozivljavaju oni koji je gledaju u Sinju i koji je prate pred malim ekranima: „U sjaju kolovoškog sunca, po uzarenim putovima, šarenile se kroz prašinu najrazlicnije nošnje, ali je triju boja bilo najviše: crvene, bijele i modre. Reklo bi se da su to dugacke lijehe procvale cudnim cvijecem. To se narod kupi da vidi sjajnu alkarsku trku. Asve se to slijegalo s obiju strana široka puta, na juznoj strani varoša Sinja gdje se trkala alka.”

O svojem pisanju Šimunovic kaze: „Ja sam pokušao da pišem naivno kao da ne mislim i ne razumijem ni zivota ni ljudi, a ipak citatelja prisilim i da misli i da proucava i da razumije.” Misliti, proucavati i razumjeti povijest Sinjske alke Pandorina je kutija pred svakim istrazivacem dok vadi pojedine dijelove iz njezina povijesnoga izloga jer skriva prstenasto gibanje prošlosti, a otkriva samo duh vremena. To prstenasto gibanje jest prirodni društveni razvitak i rast, krug prošlosti koji se nikada ne zatvara, nego se svaki nedovršeni krug nadvija nad prethodnim. Kulturni duh jednoga naroda, temeljni je oblik njegove povijesti. Svako vrijeme nosi svoj pecat, ima svoja obiljezja, svoj sustav vrijednosti (po njemu i vrijednosne prosudbe) i svoj duh. Prošlost nam o duhu govori u sjecanjima koja oblikuju naš osobni i zajednicki identitet. Ona ima i svoje „znakove”, a umijece njihova citanja i raspoznavanja svakoj zajednici i svakomu pojedincu neprocjenjiv je doprinos u donošenju zrelih odluka. Isadašnjost, isto tako, nosi svoj pecat, ima svoj duh i svoje „znakove vremena” koji su, znamo li ih prepoznati i na njihove izazove odgovoriti, iznimna povlastica našega zivota. Ova knjiga zeli svjedociti o vremenu prošlomu i sadašnjemu, grabiti iz povijesnoga izloga sve što se otkriva danas i ovdje. U tim ce svjedocenjima svoje mjesto naci fikcija i cinjenica: dogadaji, pojave i osobe u svjetlu otkrivanja i razumijevanja najdubljih ljudskih korijena i ljudske sudbine. Pojedini ce slikovni i tekstni isjecci u nama izazvati poneka sporenja i emocionalne pritiske, no to ce biti samo dokaz koliko je istinska i duboka „povijesna drama” koja se oko nas i u nama zbivala, i još se zbiva. Ami sami, makar nesvjesno, bijasmo i jesmo djelatni sudionici. U godini smo obiljezavanja tristote obljetnice junacke obrane grada Sinja od osmanlijske navale. Zivimo u vremenu kad je Sinjska alka, hrvatska viteška igra – cuvana i njegovana tri stoljeca – uvrštena na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta. Ona je stalno nadahnuce današnjim naraštajima, i zalog buducima. Stoga se ova knjiga ne odnosi toliko na ljude, koliko na zivi duh Igre, baštinu zive vjere i kulture, sacuvane od „nezaboravnog ljeta Gospodnjeg 1715.“ Za razliku od Šimunoviceve, ova Alka pripada našemu stvarnom svijetu, stvarnomu svijetu s ove strane duge, u svijetu današnjega – modernoga Salka Crnošije.

  • ISBN: 9789537892388
  • Izdavac: Despot Infinitus
  • Godina: 2015.
  • Uvez: meki
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 400

Cijena: 314,91 kn