Hrvatske knjige

Stilisticko citanje Maruliceva Evandelistara (Neven Jovanovic)

Ova je knjiga azurirana i temeljito preradena verzija doktorskog rada »Problemi uspostave novolatinske stilistike na primjeru Maruliceva Evandelistara«. Taj rad, nastao pod mentorstvom Darka Novakovica, autor knjige obranio je u lipnju 2005. na Filozofskom fakultetu Sveucilišta u Zagrebu.

Knjiga se sastoji od dva glavna dijela: "I. Stilistika" i "II. Stilisticki model Evandelistara". Na kraju su "Primjer korektura E u izdanju 1516" ; "Kodna knjiga stilistickog modela E ; "Bibliografija" i "Bilješka o piscu". – Prvi dio sadrzi kratku povijest opce stilistike u posljednjih stotinjak godina (uvijek uz prikaz hrvatske recepcije pojedinih strujanja), nakon koje se ukratko prikazuju stilometrijski pokušaji (Schleiermacher, Campbell, Brunet i drugi) te razvoj humanisticke informatike. U svojem osvrtu na historijsku stilistiku Jovanovic ukazuje na njezino temeljno proturjecje, koje vidi u jazu izmedu prvobitnoga stilskoga ucinka teksta i stilskoga ucinka nakon protoka vremena. Slijedi pregled historijske stilistike latinskog jezika s posebnim osvrtom na kljucne prinose u 20. stoljecu i one posve recentne. Poglavlje o stilistici varijanata latinskoga obuhvaca kršcanski, srednjovjekovni i novovjekovni latinitet uz prikaz njihovih modernih opisa. Polazište za Jovanovicevo vlastito stilisticko istrazivanje jest shvacanje stila kao konfiguracije obiljezenog i neobiljezenog, a u središtu pozornosti nije stil sam po sebi, nego model stilistickog citanja, proces kojim se u obzoru pozornosti suvremenoga citaoca – pet stoljeca udaljenog od vremena nastanka teksta – uspostavljaju stilski obiljezeni odnosno neobiljezeni segmenti. – U drugom dijelu knjige (koji obuhvaca oko dvije trecine njezina opsega) najprije se – u poglavlju "Stilistika i Marulic" daje kriticki pregled dosadašnjih istrazivanja Maruliceva stila – kako njegova auktorskog opusa u cjelini, tako napose stila njegovih hrvatskih i njegovih latinskih djela. Poglavlje "Tekst Evandelistara" definira i opisuje tekstološki temelj istrazivanja ("racunalni predlozak najranijeg fizicki potvrdenog izdanja E, onog mletackog iz 1516") ; ujedno se pokazuje kako je racunalni tekst podvrgnut postupcima segmentiranja i obiljezavanja. U poglavlju "Model citanja stila" daju se teorijske pretpostavke za izradbu, analizu i provjeru stilistickoga modela Evandelistara, kombinacija Rifaterreova gledišta o stilu kao dinamici neobiljezenog i obiljezenog (prikazano u prvom dijelu knjige) i Augustinove ante litteram pragmalingvistike, iznesene u djelu De doctrina Christiana. Poglavlje "Evaluacija modela" pokazuje kakve spoznajne mogucnosti pruza korpus (u racunalni oblik preveden tekst) predmetnoga djela ; cine ga 3373 segmenta (pri cemu su segmenti dijelovi teksta koji su prema dozivljaju konkretnoga citaoca stilski homogeni), odredena dvjema vrstama odrednica: lokacijom u tekstu (knjiga, poglavlje, redni broj segmenta unutar poglavlja) i identifikacijom citalackog dozivljaja, tj. dominantnih stilistickih vrijednosti, koje se nazivaju oznakama (njihovih razlicnica ima ukupno 133). Vec i gola kvantitativna analiza korpusa donosi nove ("klasicnom" pristupu prakticno nedostupne) spoznaje o strukturi djela: uocavaju se pravilnosti u rasporedu tema, ponavljanje kvantitativnih obrazaca, kolicinski ekstremi (najdulja i najkraca poglavlja). Potom se ispituju mogucnosti racunalne manipulacije i analize segmenata, kako onih koji kombiniraju više oznaka, tako i onih koji sadrzavaju druge segmente (koristi se XML metaforika "roditelja" i "potomaka"), te njihova slijeda, slicnosti, duzine. Istrazivanje pokazuje, na primjer, kako se odredena argumentacijska strategija teksta usloznjava dodavanjem razlicitih efekata (egzempli rasporedeni ulancano, popraceni elokucijskim postupcima poput simetricne strukture, moralistickoga zakljucka i sl.), ili kako se distingvira primjenom na razlicitoj gradi (starozavjetni primjeri u odnosu na novozavjetne, svetopisamski u odnosu na one kasnije). Analize pokazuju da je uz spektar stilova moguce uspostaviti i hijerarhiju stilskih vrijednosti, što otvara mogucnost da se pristupi rješavanju krupnih stilistickih problema: kako ustanoviti polozaj pojedine figure u trokutu spektra stilova (dictio plana, temperata, grandis) i njihovih funkcija (docere, movere, delectare) ; po cemu ona uopce jest ili nije stilotvorna ; po cemu se jedan stil razlikuje od drugoga (što uciniti kad istu figuru, npr. retoricko pitanje, zateknemo u svima trima?). Završno poglavlje, "Moguca stilistika Evandelistara: osvrt" rezimira nacela i postupke modeliranja te spoznaje do kojih se došlo ; ujedno se naznacuju i moguci putevi daljeg istrazivanja: provjera i usavršavanje modela, njegova primjena na druge tekstove i na druge, obuhvatnije korpuse.

Cijena: 150,00 kn

Exit mobile version