U knjiznici Nadbiskupije zagrebacke (Bibliotheca Metropolitana) cuva se jedna od najvrednijih grafickih zbirki u ovom dijelu Europe, ciji je vlasnik nekoc bio slovenski polihistor Janez Vajkard Valvasor (1641.-93.). Koncem 17. st. zbirku je, vjerojatno posredovanjem Pavla Rittera Vitezovica, otkupio zagrebacki biskup Aleksandar Mikulic i ona se od tada nalazi u Zagrebu. Dio te zbirke od oko 7000 grafickih listova i nekoliko stotina crteza sacinjavaju tzv. ilustrirani letci svjetovne tematike. Rijec je o grafickim listovima koji su bili sastavnicom tzv. masove publicistike ranoga novoga vijeka, a potjecu uglavnom iz druge polovine 17. st., i to s njemackog govornog podrucja, ali ima i nekoliko talijanskih odnosno francuskih primjeraka.
Analitickom obradom i prezentacijom te slikovne grade, rasute u razlicitim svescima Valvasorove graficke zbirke, otvara se vrijedan i zanimljiv kulturološki uvid u razlicite sastavnice zivota i mentaliteta ljudi zreloga baroka prije svega na podrucju srednje Europe, bliskom sjevernim hrvatskim krajevima, do kojih su takoder dopirali proizvodi slikovne publicistike, izdavani u Becu, Grazu, Salzburgu i Nürnbergu. Mnogi se od njih izravno ticu povijesti Sjeverne Hrvatske – oni naime koji izvještavaju u uroti i smaknucu Zrinskog i Frankopana ili o ratovima s Turcima na podrucju Ugarske i Slavonije.
Mnogi su letci moralnog i alegorijskg sadrzaja zaogrnutog u ruho satire – njima se zeljelo utjecati na „javni moral” u doba nakon Tridesetogodišnjeg rata. Utoliko su oni sastavnice „civilizacijskog procesa“ koji sve više uzima maha u pedprosvjetiteljskom razdoblju. Vecinom ilustrirani leci nemaju visoku umjetnicku vrijednost u smislu originalne grafike – njihova je snaga na planu komunikacije, u ciljanom posredovanju sadrzaja razlicitg karaktera, u kojima se ogledaju povijesne, društvene i psihološke komponente baroknoga doba. Stoga su u naslovu metaforicki nazvani zrcalom vremena. Istodobno oni zastupaju šaroliki svijet interesa i preokupacija baroknih ljudi, te se mogu dozivjeti poput virtualne pozornice na kojoj se odvijaju prizori vazni za razumijevanje barokne zbilje u njezinim antropološkim razmjerima – odatle i drugi metaforicki naslov, Theatrum humanum.
O kakvoj gradi je rijec vidi se iz naziva poglavlja i odsjecaka prema kojima je autor rašclanio analizu:
1. JOHANN WEICHARD VALVASOR I NJEGOVA GRAFICKA ZBIRKA (kratki osvrt na Valvasora, te na sadrzaj zbirke i osnovne povijesne crte o njoj)
2. ILUSTRIRANI LETCI U VALVASOROVOJ ZBIRCI – IZBOR I ODREDENJE (specificnosti ilustriranih letaka kao osebujne vrste slikovne publicistike ranoga novoga vijeka, razgranicenje prema zanru i umjetnickoj grafici; o izdavacima, umjetnicima-graficarima i autorima tekstova; vaznost teksta i njegov odnos prema slici)
3. ILUSTRIRANI LETCI KAO MEDIJ SOCIJALNOG „DISCIPLINIRANJA“ : SATIRA, EGZEMPLARNOST I MORALNA ALEGORIJA s odsjeccima u kojima se razmatraju odnosi medu spolovima; muške i zenske taštine; rat i kredit; pouka putem satire – Castigant ridendo mores; poucne opacine; seljaci i prosjaci kao zastupnici mana; memento stultitiae; naopaki svijet; zivotinjske alegorije; memento mori; alegorijski prikazi doba zivota, te opacina i vrlina
4. ILUSTRIRANI LETCI KAO INFORMACIJSKI MEDIJ: IZVJEŠTAJI O AKTUALNIM DOGADAJIMA
s odsjeccima: car Leopold I. (ukljucuje prikaze smaknuca N. Zrinskog i K. Frankopana); francuski vladari; ratovi s Turcima; opsada i oslobodenja Beca; rat za oslobodenje Ugarske; opsade i oslobodenje Budima; kršcanska pobjednicka vojna do 1687.; pogrdni listovi na racun Turaka i njihova saveznika Imre Thökölyja
5. ŠAROLIK SVIJET BAROKNE SLIKOVNE PUBLICISTIKE s odsjeccima: zanimanja (profesije); igre; instrumenti za mjerenje vremena i prirodne pojave; curiosa; vještice, cudovišta i malformirani ljudi; tri spomen-lista (Reformaciji i Albrechtu Düreru)
Milan Pelc (Sisak, 24.XI. 1958.), povjesnicar umjetnosti, diplomirao je 1984. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojem je magistrirao 1988. i doktorirao 1992. Kao stipendist Zaklade Alexander von Humboldt boravio je na sveucilištima i znanstvenim institutima u Tübingenu, Parizu, Becu i Münchenu, te u više navrata u Wolfenbüttelu kao stipendist Hercog August Bibliothek. Radio je kao knjiznicar u Odjelu starih i rijetkih knjiga i rukopisa Nacionalne i sveucilišne knjiznice u Zagrebu, a od 1993. zaposlen je na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, na kojem je ravnatelj od 2003. godine. Predaje na Odsjeku za povijest umjetnost Filozofskog fakulteta Sveucilišta u Zagrebu i na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu istoga Sveucilišta.
Sudjelovao je na brojnim medunarodnim i domacim znanstvenim i strucnim skupovima, odrzao niz predavanja u zemlji i inozemstvu, organizirao medunarodni simpozij posvecen Juliju Klovicu 1998., te I. i II. kongres hrvatskih povjesnicara umjetnosti u Zagrebu (2001. i 2006.). Uredio je više znanstvenih zbornika i preveo niz knjiga i tekstova teorijske povijesti umjetnosti s njemackog jezika. Dobitnik je godišnje Drzavne nagrade za znanost 1999. godine. Glavna podrucja istrazivanja: povijest vizualne kulture (posebice grafike), starija teorija likovnih umjetnosti, umjetnost novoga vijeka u Hrvatskoj.
- ISBN: 978-953-303-581-9
- UDK: 76.034.7(4):02(497.5Zagreb)
- Izdavac: Naklada Ljevak
- Godina: 2013.
- Uvez: tvrdi
- Jezik: hrvatski
- Broj stranica: 227
- Format: 18,8×25 cm
Cijena: 179,10 kn