Uspon ideologije mrznje:Ni mi,ni oni! (Mirko Stifanic)

Autor prije svega poziva na budenje pojedinca, aktivnog gradanina, koji treba aktivirati vlastite resurse i kompetencije, a prije svega odbaciti stare ideološke obrasce u odabiru politickih predstavnika. To su, smatra autor, moguci i potrebni nacini borbe protiv društvene podjele i ideološke rascijepljenosti te uspona ideologije mrznje.

Knjiga Mirka Štifanica Uspon ideologije mrznje: Niti mi, niti oni! Hrvati u rezervatima? oštra je i bespoštedna kritika politicke i društvene stvarnosti današnje Hrvatske, posvecena analizi naših 25 godina demokracije i izgradnje drzave. I kao što za mladoga 25-godišnjaka obicno teško pronalazimo opravdanja za slabosti, propuste, necinjenje, rasipanje zaradenoga i obiteljskoga imanja, nebrigu za bliznje i okolinu, jer vjerujemo da zrelost odrasloga doba donosi i odgovornost, tako i Mirko Štifanic teško pronalazi ili uopce ne nalazi opravdanja za surovu zbilju naše 25 godina stare demokracije, zbilju u koju smo se svi zajedno doveli, birajuci uvijek iznova ocito krive i loše politicke elite da nam vladaju, umjesto da upravljaju.

Štifanic tvrdi da su hrvatski glasaci zarobljenici ideoloških rezervata. Ta ideološka zatvorenost, medutim, ne nudi mogucnost promjene jer je postala sama sebi svrhom, pri cemu se neprestance izmjenjuju suštinski jednake politicke elite koje te ideološke rezervate i proizvode. Stoga se autor pribojava da bi kumulirano nezadovoljstvo, umjesto u demokratskoj proceduri, moglo buknuti masovnim buntom ojadenih i nezadovoljnih gradana. No, za njegovo pokretanje potrebno je, kako autor smatra, izici iz okvira nametnutih ideologija. Takav bunt, koji naziva nadideološkim, autor prepoznaje u promjeni glasackoga obrasca na posljednjim hrvatskim parlamentarnim izborima, koja je promjena navodno promijenila hrvatsku ideološko-politicku sliku.

Ova je knjiga pisana, kako se moze zakljuciti iz Uvodnog poglavlja, prije posljednjih parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj (8. studenoga 2015.), i ocito dovršavana neposredno nakon njih. Tako su posljednji dijelovi knjige posveceni autorovoj više osobnoj, nego sociološki utemeljenoj nadi da upravo Most nezavisnih lista predstavlja dugo zeljenu svjetonazorsku i prakticnu promjenu sustava upravljanja u Hrvatskoj. U to se vrijeme mozda još moglo ciniti da Most predstavlja (ideološku) alternativu postojecim strankama okupljenima oko etabliranih ideoloških krajeva ljevice i desnice. No kako to cesto biva, politicka je postizborna stvarnost pokazala da je hrvatska politika, sada s Mostom, nastavila dobro utabanim stazama ideološke polarizacije, s tek povremenim proplamsajima više ideološkog negodovanja, nego stvarne svjetonazorske pobune i upravljackog zaokreta. Pod tim vidom i s tim iskustvom ne mijenjanja valja citati i autorovu kritiku postojecega i nagovještaj pojave novih snaga. Nove snage, naime, mogu biti zaista nove ako egida reformi ne (p)ostane samo nova ideologija (a cini se da tome tako opet jest).

Autor u svojoj analizi cesto i obilno koristi snazan, emocionalno nabijen, katkada i pretjeran rjecnik. Primjerice, mislim da izbor sintagme ideologija mrznje nije najsretnije odabran te da bi sintagma ideologija podjela bila ne samo blazi, nego i tocniji termin, kako u pogledu opisa društvene stvarnosti današnje Hrvatske, tako i u pogledu njegove upotrebljivosti u znanstvenom aparatu društvenih znanosti. O društvenoj podjeli, naime, autor uglavnom i piše, navodeci brojne primjere nacina i oblika na koje politicke elite dijele hrvatsko društvo. Ti brojni primjeri potkrepljuju autorovu temeljnu tezu da je hrvatsko društvo stubokom podijeljeno duz lijevo-desne politicke matrice, da je ta podjela proizvedena, a ne suštinska, te da prijeci kreiranje drukcije stvarnosti od ove koju nam nudi vladajuce-oporbena koalicija. S toga stajališta knjigu Mirka Štifanica valja promatrati prije svega kao snaznu kritiku hrvatske društvene stvarnosti i politickih elita, ali i kao poticajnu kritiku svih nas kao biraca i odgovornih politickih aktera.

Odgovornost koju na nas stavlja autor ne tice se samo odgovornosti davanja ili nedavanja glasa u svakom izbornom ciklusu, nego i osobne odgovornosti kritickog pristupa i aktivnog sudjelovanja u demokratskom procesu koji se ne smije svesti na ritualni izlazak na izbore. Jer glas, naime, obvezuje i glasaca i onoga za kojeg smo glasali.

Zanimljivost autorova izricaja jest i u korištenju ilustrativnih neologizama, poput glupologije, kao naziva za ideološko zaglupljivanje masa, ili refolucije, kao spoja reformi i radikalnih promjena.

Kao moguca rješenja autor, u maniri maticne mu sociološke znanosti, navodi nuznost institucionalne obnove pa navodi ponešto utopisticke primjere dosada nepoznatih institucija, poput Visokog predstavnika naroda, koji bi imao ovlasti sankcioniranja govora mrznje, ili postideološko udruzivanje kao Pokret za izlaz iz zacaranog kruga. No autor prije svega poziva na budenje pojedinca, aktivnog gradanina, koji treba aktivirati vlastite resurse i kompetencije, a prije svega odbaciti stare ideološke obrasce u odabiru politickih predstavnika. Sjajno zapazajuci svijet oko sebe, poziva i intelektualce i istice da kada znanstvenik ili novinar, primjerice, govori, odnosno nastupa kao desnicar ili kao ljevicar, tada prestaje biti profesionalac te da tada nije koristan ni svojoj profesiji ni politickoj stranci, a još manje narodu, odnosno gradanima, nego postaje orude (clan) desne ili lijeve frakcije hrvatske politicke kaste i dio mehanizma kojem je cilj: a) gradane drzati u rezervatima te b) provoditi odmazdu prema onima koji razmišljaju, govore i djeluju profesionalno. To su, smatra autor, moguci i potrebni nacini borbe protiv društvene podjele i ideološke rascijepljenosti te uspona ideologije mrznje.

Ova ce knjiga sigurno imati široku citateljsku publiku jer otvoreno i bez zadrške piše o onome o cemu svi mislimo i razgovaramo na kavama i po hodnicima naših institucija. Autor je, medutim, odlucio progovoriti javno. Cak i ako hiperboliziranost izricaja katkada smeta u išcitavanju teksta, autoru se ne moze odreci suštinski utemeljena kritika hrvatske politicke zbilje i politickih elita te, prije svega, gradanska hrabrost. S tom cinjenicom na umu valja citati ovu knjigu.

  • ISBN: 9789537892593
  • Izdavac: Despot Infinitus d.o.o.
  • Godina: 2016.
  • Uvez: meki
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 152

Cijena: 89,00 kn