Vlak posljednje noci (Dacia Maraini)

Godina je 1956. Jedanaest je godina od završetka Drugoga svjetskog rata, ne previše da bi se zaboravio i istodobno sasvim dovoljno da djeca koja su prezivjela rat odrastu, da pocnu postavljati pitanja i istrazivati svoja sjecanja. No srce Europe vec je sustigao vec drugi, Hladni rat, koji je postavio zeljeznu zavjesu izmedu Istoka i Zapada…

Te se godine glavna junakinja Amara, sada vec odrasla zena, talijanska novinarka, vlakom upucuje na Istok da napravi reportazu o tome kako se uistinu zivi na drugoj strani. Osobni joj je pak cilj uci u trag nerazdvojnom prijatelju iz bezbriznog djetinjstva Emanueleu, ciji je otac zidov nekoc bio bogati industrijalac u Firenci. Sve što joj je ostalo od njega pregršt je pisama i biljeznica slucajno pronadena u zidu geta u Lodzu, otkud je zidovska obitelj vjerojatno odvedena u strašnu smrt u Auschwitz.

Roman je to u kojem se puno putuje: i prostorno i vremenski. Putuje se podijeljenom Europom: iz Italije do Austrije, Njemacke, Poljske pa do pobunjene Madarske, ali se i vraca u ratne godine rasnih, vjerskih i politickih progona i provjerava "što je ostalo od Auschwitza".

Roman, koji se u svojem bitnom sloju ispostavlja izrazito politickim, u avanturi glavne junakinje i u sudbinama prezivjelih Zidova, bivših nacista i razocaranih komunista idealista s kojima se ispreplece njezin zivot otkriva osjecaj katastrofe i ponora u koji se urušilo dvadeseto stoljece, razapeto izmedu dvaju totalitarizama. Pred nama je fascinantno putovanje rijecima koje od prve stranice zaokuplja pozornost citatelja, trazeci njegovo snazno sudjelovanje tako što ga nuka da oci stalno drzi otvorene i da na koncu "gorko" razmisli. Roman je to koji podsjeca da prošlost nije uvijek samo nostalgicna, da zlo nije jednom zasvagda za nama, no i roman koji ujedno nudi nezadrzivu nadu u drukciji, humaniji svijet.

Dacia Maraini (Firenca, 1936) vjerojatno je najznacajnija suvremena talijanska knjizevnica, glasovita i po svom dugogodišnjem feministickom angazmanu. Autorica je dvadesetak knjiga prevedenih širom svijeta, od kojih su najpoznatije L’eta del malessere (Doba nelagode, 1963), La lunga vita di Marianna Ucria (1990; u hrvatskom prijevodu Nijema vojvotkinja), Buio (Mrak, 1999). Prema nekoliko njezinih knjiga i scenarija Pier Paolo Pasolini, Marco Ferreri i Margarethe von Trotta snimili su filmove. Na hrvatskom je 2004. objavljena i njezina knjiga La nave per Kobe (Brod za Kobe, Disput) sa sjecanjima na vrijeme internacije u koncentracijskom logoru u Japanu podignutom za protivnike japansko-talijanske fašisticke alijanse. Vlak posljednje noci (Il treno dell’ultima notte, 2008) posljednji je njezin roman.

  • ISBN: 9789532601060
  • UDK: 821.131.1-31=163.42
  • Biblioteka: Na tragu klasika – Knjizevna smotra
  • Izdavac: Hrvatsko filolosko drustvo; Disput
  • Godina: 2009.
  • Uvez: meki
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 408
  • Format: 12,50×20,00 cm

Cijena: 117,00 kn