Vrata (Magda Szabo)

Nakon što se sa suprugom preseli u veci stan i odluci aktivirati nekoliko godina zamrznutu profesionalnu spisateljsku karijeru, mlada zena trazi pomoc u kucanskim poslovima. Na preporuku prijatelja stupa u kontakt s Emerenc, neobicnom staricom koja ce bitno obiljeziti njezin zivot: radno izrazito ucinkovita, ali svojeglava i cudljiva Emerenc djeluje iskljucivo po vlastitom, cesto teško razlucivom poretku, namecuci nov rezim knjizevnici i njezinu suprugu. Ako je sprijecena preko dana, doci ce po noci i obaviti svoja zaduzenja; ponekad svojim poslodavcima ostavlja male darove. Premda je u susjedstvu svi poznaju i vole, Emerenc svoj privatni zivot cuva iza cvrsto zakljucanih vrata, izrazito je hladna, gruba i krajnje nepovjerljiva. Vrata ne otvara nikomu, cak ni rijetkoj rodbini ili prijateljima; iznimka je tek Viola, pas što su ga na Badnjak spasili iz smrtne opasnosti, koji postaje punopravan clan te osebujne male zajednice.

Na tom jednostavnom polazištu Magda Szabó gradi nevjerojatno napetu pripovijest, katkad zastrašujucu, katkad duboko ganutljivu, ali uvijek punu razumijevanja za ljudsko stanje. Iako su u prvom planu površinske napetosti, djelu nevjerojatnu snagu daju dublji slojevi koje daje naslutiti prijetnja što se krije ispod površine. U trenutku kada pripovjedacica izgovori: "Ja sam ubila Emerenc", citatelj biva uvucen u napeto išcekivanje što ne posustaje sve do posljednjih stranica, gotovo kao da cita kriminalisticki roman.

U ovom djelomice autobiografskom romanu autorica zapravo prati nekoliko zenskih sudbina: sluzavke Emerenc, te Emerencinih, kasnije i knjizevnicinih prijateljica Polett, Adélke i Sutu, pri cemu se svaki subjekt pojedinacno, kao i uspostava njegova identiteta, ogleda se i prelama u odnosu sa sudbinama drugih.

Magda Szabó (1917-2007), jedna od najznacajnijih i najprevodenijih madarskih knjizevnica, autorica pedesetak naslova razlicitih zanrovskih oblika: zbirke pjesama, romani, romani za mladez, drame, eseji i studije, filmski scenariji. Završivši Filozofski fakultet, krace je vrijeme cetrdesetih godina 20. stoljeca predavala na djevojackim školama, a potom se zaposlila u Ministarstvu obrazovanja.

U knjizevnosti se javila knjigom pjesama Bárány (Janje) 1947. godine, a vec 1949. dobila je nagradu za knjizevni rad koju joj je medutim staljinisticki rezim oduzeo istoga dana kada joj je i dodijeljena, a ubrzo potom dobila je otkaz na poslu u ministarstvu.

Vec je svojim prvim romanom Freska (A Freskó, 1958) te iducim Srna (Az oz, 1959) postigla znacajan uspjeh kod citatelja. Ipak, njezino je najpopularnije djelo roman za mladez Az Abigél (1970), do danas objavljen u nebrojenim izdanjima: hirovita i razmazena djevojka u vrtlogu Drugog svjetskog rata prisiljena je iznenada odrasti u promišljenu i odgovornu osobu kako bi spasila svog oca od smrti. Suvremena strucna recepcija u vrh njezina knjizevnog stvaralaštva svrstava romane Für Elise (2002), Staromodna pripovijest (Régimódi történet, 1977) i Vrata (Az ajtó, 1987).

Cak jedanaest djela Magde Szabó dozivjelo je ekranizaciju. Dobitnica je nagrade Kossut 1978. godine, najznacajnije madarske nagrade za djelovanje u kulturi osnovane 1948. Za roman Vrata, koji je preveden na trideset cetiri svjetska jezika, Magda Szabó je 2003. godine dobila prestiznu francusku knjizevnu nagradu "Femina" za strane pisce

  • ISBN: 9789532602265
  • Izdavac: Disput
  • Godina: 2014.
  • Uvez: tvrdi
  • Jezik: hrvatski
  • Broj stranica: 256

Cijena: 108,00 kn